Čovjek koji nije ono što jeste

Donosimo nekoliko pravno-formalnih pojašnjenja o posljednjim izjavama člana Predsjedništva Željka Komšića.

Opšte činjenice i pojašnjenja:

1. Željko Komšić živi od politike na raznim funkcijama punih 19 godina i u tih 19 godina nema većih uspjeha u smislu „provlačenja“ nekih bitnih zakona.
2. Nakon izbora 2014. njegova stranka ulazi u koaliciju na državnom i federalnom nivou sa onim koji su smrtni neprijatelji onog za šta se on „zalaže“, a to je građanska država.
3. Iako „promovira“ patriotizam i građansku državu kao Zastupnik u Domu naroda BiH za 4 godine, koliko je proveo na toj funkciji, nije promovirao patriotizam kroz predlaganje novih zakona koji će donijeti dobrobit državi, niti zakone koji će omogućiti građansku državu, jer epilog njegove 4 godine u Domu naroda BiH je bio: 0 predloženih zakona, 0 poslaničkih pitanja i plata od 5500KM.
4. Kao neko ko sebe naziva predstavnikom ljevice bi se trebao zalagati za radnička prava, a za vrijeme svoje političke karijere, a naročito u Domu naroda kad je objektivno imao nadležnosti da se bavi tim pitanjem, apsolutno nije ništa uradio kako po tom pitanju, a tako ni uopšte zbog razloga navedenih u prethodnoj stavci.
5. Nakon Lokalnih izbora 2016. ogroman broj vijećnika iz Demokratske fronte na prostoru opština iz Grada Sarajeva su napravili većinu sa SDA.
6. Zastupnik Demokratske fronte Stojnić je omogućio svojim glasom da novi gradonačelnik Sarajeva postane član SDA Abdulah Skaka.
7. Željko Komšić prije izbora 2018. je govorio da ga je koštala koalicija sa SDA i da neće nikad više s njima koalirati.
8. Željko Komšić, iako se predstavlja kao ljevičar, došao je na vlast čistim desničarskim diskursom dovođenjem birača u strah da ako on ne bude izabran sprema se raspad države. To itekako nije činjenično pokriveno, jer prije svega nadležnosti Predsjedništva BiH su male, a i bez obzira na to Predsjedništvo BiH donosi odluke jednoglasno, a postoji i mogućnost da se odluke donesu 2:1, ali u tom slučaju preglasani član ima pravo da zatraži ono što se zove vitalni nacionalni interes, a nakon toga zastupnici Kluba Bošnjaka ili Kluba Hrvata u Federalnom parlamentu ili Narodna Skupština Republike Srpske, a u zavisnosti od toga iz reda kojeg je naroda član Predsjedništva koji je pokrenuo to pitanje, mogu oboriti tu odluku Predsjedništva BiH.
9. Kontradiktorno je da se Komšić zalaže za ulazak u NATO i govori da se Srbija i Hrvatska ne trebaju mješati u unutrašnja pitanja BiH u trenutku dok članica NATO saveza Turska, ne samo da se miješa u političkom kontekstu u pitanja druge države, nego vojno intervenira na prostoru druge države, to jeste gdje žive Kurdi u Siriji, iako tome nije prethodio nikakav napad tih istih Kurda iz Sirije, nego ovo možemo tumačiti preventivnim djelovanjem ili pojednostavljeno narodski rečeno „bolje mi njih, nego oni nas“.

Komšićevi argumenti o rušenju Vlade KS i nepokrivenost argumentima istih

1. Komšić kao problem navodi diskreciono pravo Predsjednika Skupštine KS za davanjem novca organizacijama i nepokrivenost argumentima za davanje istih. Sama definicija diskrecionog prava kaže da je ovlaštenje državnih organa da se pri odlučivanju, u slučajevima koji su određeni zakonom, pridržava vlastitog nahođenja o tome kakvo je rješenje najsvrsishodnije u pojedinoj stvari. Samim tim što je vlastito nahođenje glavni element toga i da zakon takvo nešto dopušta apsolutno ne postoji nikakav problem u davanju novca određenim organizacijama.
2. Diskreciono pravo za davanje novca određenim organizacijama prema zakonu imaju i članovi Predsjedništva BiH, a samim tim i Željko Komšić, a što bi on valjda nakon 9 godina na toj funkciji trebao znati.
3. Elmedin Konaković nije dao novac Muameru Zukorliću kao privatnom licu za finansiranje kampanje za reisa IZ, nego je dao novac Bošnjačkoj akademiji nauka i umjetnosti, koja je nevladina organizacija i čiji je Zukorlić samo jedan od mnogobrojnih članova, a ako ima uopšte potrebe da se kaže da u statutu te organizacije nigdje nije navedeno kao cilj da se promoviraju određeni kandidati za reisa. Ovdje namjera nije pravdanje Muamera Zukorlića i mišljenje o njemu ostavljamo svakom na prosuđivanje, nego je namjera samo pojasniti da nije bilo nikakvog pravnog prekršaja, a samim tim ni zloupotrebe funkcije u privatne svrhe od strane Elmedina Konakovića. O tome da su članovi BANU-a podržavali i Komšića drugom prilikom.
4. Željko Komšić je izjavio da će imenovanje Marija Nenadića za Premijera KS biti građanska BiH za koju se on zalaže, jer je to Hrvat iz Sarajeva. Građanska BiH bi trebala da znači da nije bitno kako se ko zove, nego da na osnovu svojim kompetencija bude izabran na funkciju. Građanska BiH nije jedan čovjek na osnovu svog imena izabran na funkciju. Građanska BiH bi trebala da znači da nije bitno da li je neko bio pripadnik VRS-a, HVO-a ili Armije RBiH, jer u takvoj državi nije bitno ko je šta trenutno i ko je šta bio, ali Željko Komšić je odmah naglasio na FACE TV-u da je to bio pripadnik Armije RBiH.

Valja za kraj naglasiti da Željko Komšić i ostali članovi stranke nisu bili glasni u upućivanju određenih kritika koalicionim partnerima u KS za vrijeme njihovog koaliranja, nego su samo napustili koaliciju i tek onda počeli iznositi navodne argumente protiv iste.