Član Predsjedništva Amir Vrca napustio Demokratsku frontu

Amir Vrca, član Predsjedništva Demokratska fronte, nakon 7 godina članstva zatražio je brisanje iz evidencije članstva. On je naveo kako je kroz stranku napredovao od najnižih nivoa, ali da već dvije godine pokušava izraziti neslaganje sa politikom koju vodi Željko Komšić i rukovodstvo stranke.

Nadalje, naglašava Vrca, prisiljen je iznijeti  javno svoj stav da DF već osam mjeseci nije održao sjednicu Predsjedništva osim elektronskog e-mail glasanja, gdje bi mogao iznijeti kritiku na posljednji rad.

Vrca dodaje i da je Komšić ignorirao njegov poziv na sastanak, te ukazao na promašenost načina borbe sa Dodikom.

“No, razumijem i to, valjda je prezauzet “odbranom države” (čitaj: obaranjem ruke sa Dodikom u pogledu toga ko je veći “mangup”) u što treba dodati da se Dodik i dodikovci nikako ne mogu pobijediti na taj način – jeftinim populizmom i mahalskim zavrzlamama, već znanjem, sposobnošću, kompetentnošću, principijelnošču, idealizmom i hrabrošću, kao što konačno probosanska politika mora odmaći od politika “reakcije” na akcije destruktivnih, o čemu sam podrobno pisao dok sam tadašnjem dijelu rukovodstva i predsjedniku stranke predlagao strategiju pred izbore 2018. godine i usvajanje “Deklaracije o građanskoj BiH” – nešto slično, a opet znakovito različito javnosti je predstavila, gle čuda, SDA kao kongresni dokument usvojivši Deklaraciju na 7. Kongresu u septembru 2019. godine. Posredan odgovor od predsjednika na moju inicijativu u to doba bio je – “Nije još vrijeme”, no to je svakako posebna priča”, napisao je Vrca.

Vrca je ukazao i na samo deklarativno zalaganje za građansku državu.

“Jer, zbilja nije moguće, “graditi građansku državu” sa ljudima koji ne znaju koliko recimo ustava BiH trenutno ima, koji su uvjereni da je umijeće politike što više pričati a ništa ne reći, te kome veću, u kafani dogovorenu, prevaru podmetnuti.

Ne može se, a to je i trenutna osnovna boljka i lažno nametnuta dilema u probosanskim strankama – stavljati veznik “ili” između izgradnje, odbrane države te borbe protiv korupcije/osiguranja pravednijeg društva na svim nivoima – tu jasno mora biti veznik “i”. Dakle, građanska država se odista gradi odbranom od retrogradnih, nelojalnih, izdajničkih snaga – no upravo se ona gradi borbom protiv korupcije, trgovine utjecajem, borbom protiv bezakonja, nejednakosti, stranačkih dilova, talova, tendera, vaninstitucionalnog djelovanja, borbom protiv imenovanja isključivo podobnih, poslušnih. I to naravno – kredibilnim, obrazovanim, vrijednim kadrovima sa vizijom i idejom, kakvih je garantujem mnogo, posebice među mlađima kako u Bosni i Hercegovini, tako i u inostranstvu, a koji su spremni na povratak u domovinu (ko ne bi bio) – čim im se ukaže dostojna prilika.

Ne može se, naime, graditi ideja građanske države a niti lična politička pozicija samo na negaciji čovićizma (negacija te politike se valjda podrazumijeva za svakog probosanski orijentiranog građanina BiH). Zapravo može, ali onda se najzad potvrđuje davno postavljena premisa – da je dotična stranka stvorena samo da se osiguraju još 2 mandata u Predsjedništvu kao i da se uhljebi uzak krug najbližih ljudi oko g. Komšića i to treba konačno više javno izreći i jasno demaskirati.”

Izlaskom člana Predsjedništva stranke nastavlja se kadrovsko osipanje DF u Sarajevu, koja je izgubila skoro kompletno vijećničko tijelo u Sarajevu, o čemu je Prva smjena pisala ranije.