Bosna i Hercegovina u raljama novih svjetskih ideologija
Na razvalinama i pepelu neoliberalnog “novog svjetskog poretka”, toga posljednjeg stadija kapitalizma, nastale su sasvim nove ideologije. Na desnici se tako razvio AltRight, na centru se razvila Woke kultura sa multikulturnim individualističkim liberalizmom, na ljevici Komunalizam sa svojom inačicom Demokratskog konfederalizma, a sve to praćeno sa razvojem multipolarnih postmodernih imperijalističkih carstava kao što su na globalnoj sceni Anglofonija, Kina i Rusija, na regionalnom Euro-Njemačka, Turko-neosmanska, Iran, Indija, Brazil ili čak i na mikro nivou kao nastojanje izgradnje Vučićevog “carstva” na Balkanu.
Ono što je bitno za sve ove nove tendencije jeste napuštanje, relativiziranje ili bar formaliziranje koncepta nacije-države i kapitalističke formacije nacije. Zanimljivo je da su i AltRight, i Komunalizam i Woke nastali u USA, i odatle se raširili po cijelom svijetu. Inicijator Komunalizma je čuveni američki filozof Murray Bookchin, nastao simbiozom evoluiranog posttrockizma, anarhizma i libertijanskog socijalizma sa ekološkim i gender politikama. Pod utjecajem turskih i kurdskih teoretičara ljevice razvila se inačica Demokratski konfederalizam koja je pokazala uspješnost i funkcionalnost na primjeru sjeverne i istočne Sirije, te u drugim dijelovima svijeta.
Naravno, kao i svaki put u historiji, i sada Iliroslaveni zaostaju u svemu ovome, još uvijek se koprcajući u blatu staroga, iako u Hrvatskoj i Srbiji ima određenih pokazatelja da se javljaju i polako preuzimaju pozicije nove ideologije, a i M. Dodik je sa nedavnim gostovanjem na budimpeštanskom samitu AltRight lidera istočne i središnje Europe se odlučio na uključivanje na kolosjek ove nove ultradesničarske ideologije. Sto se tiče Bošnjaka, i to poglavito onih u Bosni i Hercegovini, oni su po svemu sudeći još uvijek, evo punih 30 godina, još uvijek u okovima autarkičnih i arhaičnih ideologija i načina razmišljanja.
Za Bosnu i Hercegovinu bi najbolje bilo preuzimanje koncepta Komunalizma sa Demokratskim konfederalizmom, po kojem se stanovništvo organizira po visoko-autonomnim komunama zasnovanim na urbanim ili nekim drugim zemljopisnim gravitacionim odrednicama (Sarajevo, Banja Luka, Mostar, Tuzla, Zenica, Bihać, Doboj, Trebinje, Ljubuški, Prijedor, Zvornik, Bijeljina, Gornje Podrinje, Drvar, Jajce, Konjic….itd…itd..). A onda te komune prenose dijelove svoga suvereniteta na zajednički nivo Unije komuna Bosne i Hercegovine koja opet ulazi u Konfederalni savez sa zajednicama zasnovanim na sličnom obrascu. Ako su mogli Kurdi, Arapi, Beduini, Turkmeni, Asirci, Aramejci, koji imaju različito etničko porijeklo, različite jezike, religije, tradicije, načine života, pisma, historije mogli da naprave uspješnu komunalističku demokratsko – konfederalnu zajednicu, valjda to mogu i Bošnjaci, Srbi i Hrvati koji imaju sve ovo zajedničko, izuzev religijske denominacije.
prof. dr. Salmedin Mesihović
