Kina je pozitivna snaga u održavanju svjetske sigurnosti hrane

Oporavak svjetskoga gospodarstva trenutačno je neuravnotežen, a pandemija je istodobno utjecala kako na proizvodnju tako i na transport hrane. To je rezultiralo naglim rastom broja gladnih. Prema izvješću ‘’Globalna sigurnost hrane i stanje ishrane’’, koje je Organizacija Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu (FAO) objavila prošle godine, jedna trećine svjetske populacije nije imala dovoljno hrane u 2020. godini. To je za 320 milijuna ljudi više nego godinu prije. Ukupan broj gladnih u svijetu sada je već dostigao oko 800 milijuna. U tako ozbiljnoj situaciji svijet neće moći postići cilj “Nula gladi” do 2030. godine te se Agenda održivog razvoja suočava s velikim izazovima koji zahtijevaju žurne i hrabre akcije, posebno na rješavanju nejednakosti u pristupu hrani. Stara kineska fraza kaže “Hrana je ljudima važna kao nebo.” Kina oduvijek daje veliki značaj hrani i poljoprivrednoj proizvodnji te, kao i uvijek, rješavanje pitanja vezanih za hranu smatra prioritetom u upravljanju državom. Nakon osnivanja Narodne Republike Kine, iskoristivši 9% obradive zemlje u svijetu, riješili smo pitanje opskrbljivanja hranom za više od 1,4 milijarde ljudi i postigli povijesnu promjenu od “nedovoljno jesti”, preko “dovoljno jesti” do “dobro jesti”.

U 2021. godini, ukupna proizvodnja žitarica u Kini iznosila je 682,8 milijardi kilograma. Taj iznos je sedam godina zaredom iznad 650 milijardi kilograma. Agnes Kalibata, posebna izaslanica glavnog tajnika UN-a za summit o prehrambenim sustavima, rekla je da je Kina dobro upravljala zalihama žitarica, što ne samo da osigurava svoju opskrbu hrane nego i doprinosi sigurnosti hrane svijeta. Kina je pouzdan partner Ujedinjenih naroda i zemalja u razvoju u oblasti sigurnosti hrane. Podržavamo Svjetski program za hranu u uspostavi globalnog humanitarnog skladišta i čvorišta za hitne slučajeve u Kini. S Organizacijom UN-a za hranu i poljoprivredu formirali smo povjerenički fond za jug-jug suradnju i pružili financijsku podršku. U okviru ovoga fonda, surađujući s Organizacijom UN-a za hranu i poljoprivredu i Svjetskim programom za hranu, proveli smo više od 40 projekata. Nadalje, Kina je uspostavila zone poljoprivredne suradnje u zemljama u razvoju, izvršila razmjenu znanstvenog i tehnološkog znanja s više od 140 zemalja i regija te promovirala više od 1000 poljoprivrednih tehnologija u zemljama u razvoju. To je dovelo do povećanja prosječnog prinosa usjeva u projektnim područjima za 30 – 60%. Godine 1979. Kina je prvi put drugoj zemlji ponudila sjeme hibridne riže. Više od 40 godina je prošlo, kineska hibridna riža popularizirana je u desetinama zemalja i regija u Aziji, Africi i Americi, s godišnjom površinom sadnje od osam milijuna hektara. Tijekom proteklih 40 godina kineski istraživači došli su u Indiju, Pakistan, Vijetnam, Mjanmar i Bangladeš na savjetovanje i konzultacije te su preko međunarodnih tečajeva obučili više od 14.000 stručnjaka za hibridnu rižu za više od 80 zemalja u razvoju.

U travnju 2017. godine, Qu Dongyu, sadašnji glavni direktor Organizacije UN-a za hranu i poljoprivredu i tadašnji zamjenik ministra poljoprivrede Kine posjetio je Bosnu i Hercegovinu i sastao se s tadašnjim članom Predsjedništva BiH Draganom Čovićem te drugim dužnosnicima BiH, čime je otvoreno novo poglavlje suradnje prerade poljoprivrednih proizvoda i poljoprivredne opreme među dvjema zemljama. Polazeći od pretpostavke osiguravanja državne sigurnosti hrane, Kina dijeli ogromno kinesko tržište žitarica s najvećim svjetskim proizvođačima žitarica. U proteklih 20 godina, od pristupanja Svjetskoj trgovinskoj organizaciji, Kina je ukinula necarinske mjere kao što su uvozne kvote i dozvole za odgovarajuće poljoprivredne proizvode i uvelike smanjila uvozne carine na druge žitarice. Od početka ove godine Kina je zemljama u razvoju pružila hitnu humanitarnu pomoću u količini većoj od 15.000 tona žitarica. Kina će nastaviti ulagati nove napore u čuvanje sigurnosti hrane. Ako ima hrane, bit će i stabilnosti, ako nema hrane, bit će kaos. Hrana i energija ključni su čimbenici za zdrav razvoj svjetske ekonomije i učinkovitu realizaciju Agende za održivi razvoj 2030. U rujnu prošle godine, kineski predsjednik Xi Jinping na Generalnoj skupštini UN-a ponudio je inicijativu o globalnom razvoju, fokusirajući se na najžurnija pitanja s kojima se suočavaju zemlje u razvoju. Predjednik Xi istaknuo je sigurnost hrane kao ključno područje suradnje u provedbi inicijative globalnog razvoja te pokazao iskrenost Kine da s drugim zemljama radi na rješavanju problema globalne gladi.

Kina je pozitivna snaga u održavanju svjetske sigurnosti hrane. U lipnju ove godine naš predsjednik je još jednom na ceremoniji otvaranja poslovnog foruma BRICS-a predložio da treba ojačati suradnju u oblasti hrane i energije te poboljšati razinu sigurnosti hrane i energije. Nedavno, na sastanku ministara vanjskih poslova G20 na Baliju, državni savjetnik i ministar vanjskih poslova Wang Yi iznio je stav Kine o pitanju sigurnosti hrane i energije te uime Kine iznio inicijativu za međunarodnu suradnju o sigurnosti hrane i uspostavljanju robnog partnerstva. Prvo, podržavamo UN da igra koordinirajuću ulogu. Treba ojačati, a ne oslabiti ulogu Ujedinjenih naroda. Podržavamo radove FAO-a, Međunarodnog fonda za poljoprivredni razvoj (IFAD) i Svjetskog programa za hranu. Drugo, treba ukinuti ograničenja izvoza na nabavu humanitarne hrane koju provodi Svjetski program za hranu (WFP). Treće, treba omogućiti nesmetan ulazak poljoprivrednih proizvoda i prehrambenih dodataka iz Rusije, Ukrajine i Bjelorusije na međunarodno tržište. Četvrto, glavne zemlje proizvođači žitarica i neto izvoznici trebaju osloboditi svoj izvozni potencijal, smanjiti trgovinske i tehničke barijere, kontrolirati korištenje žitarica za energiju te ublažiti napetost u opskrbljivanju tržišta. Peto, žurne mjere za trgovinu hrane koje uzimaju razne zemlje trebaju biti kratkoročne, transparentne, ciljane i prikladne te u skladu s pravilima STO-a. Šesto, podržavamo Konzultativnu grupu za međunarodna poljoprivredna istraživanja (CGIAR) i suradnju raznih zemalja u oblasti poljoprivrednih znanstvenih i tehnoloških inovacija te smanjenje ograničenja na razmjenu visoke tehnologije. Sedmo, potrebno je smanjiti gubitak hrane. Konačno, osmo, treba pomoći zemljama u razvoju da poboljšaju svoju proizvodnju, skladištenje i sposobnost smanjenja štete u smislu kapitala, tehnologije i tržišta. Kineska sigurnost hrane neodvojiva je od svijeta, a svjetska sigurnost hrane također treba Kinu. Aktivno sudjelujemo u upravljanju svjetskom sigurnošću hrane. Bosna i Hercegovina članica je Mehanizma za poljoprivrednu suradnju Kine i zemalja središnje i istočne Europe (CEEC).

Solidarno ćemo i dalje surađivati s BiH i drugim zemljama na provedbi UN-ove Agende za održivi razvoj 2030. i na osiguravanju sigurnosti hrane, kako glad ne bi prijetila što većem broju ljudi, a sve više zemalja i regija povećavalo bi kapacitete održive poljoprivredne proizvodnje te realiziralo zajednički prosperitet.

Ping Ji, ambasador Narodne Republike Kine u BiH