Energetski razvoj Kine na zelenom putu

Kineski predsjednik Xi Jinping krajem januara obišao je termoelektranu i izvršio inspekciju ovog postrojenja tokom svog putovanja u sjevernu kinesku provinciju Shanxi. To je bila njegova treća posjeta energetskim preduzećima u posljednjih nekoliko mjeseci.
Posjeta Shanxjiju je uslijedila nakon posjeta naftnom polju Shengli u gradu Dongying, u istočnoj kineskoj provinciji Shandong, u oktobru prošle godine, i hemijskom preduzeću u okviru China Energy Investment Corporation u gradu Yulin, u sjeverno zapadnoj kineskoj provinciji Shaanxi, u septembru. Ove posjete bacaju svjetlo na to kuda ide energetski razvoj Kine dok zemlja nastoji da zaštiti energetsku sigurnost i slijedi zeleni put za unapređenje energetske revolucije.
Nabavka energije važna za život ljudi
Tokom svog putovanja u Shanxi, Xi, također generalni sekretar Centralnog komiteta Komunističke partije Kine (KPK) i predsjednik Centralne vojne komisije, pozvao je na jačanje domaće proizvodnje energije, osiguravanje isporuke uglja i omogućavanje čistog i niskougljičnog razvoja industrije uglja. Snabdijevanje električnom energijom i toplotom je od vitalnog značaja za ukupni ekonomski razvoj i društvenu stabilnost, rekao je Xi, pozivajući velika preduzeća, posebno državna preduzeća, da vode primjerom u održavanju stabilnosti snabdijevanja i cijena kako bi se osiguralo da ljudi ostanu sigurni i topli tokom zimskog perioda.
Predsjednikove riječi eho su ocjena koje je Xi iznio kada je prošlog oktobra posjetio platformu za bušenje na naftnom polju Shengli. Kina, kao proizvodna elektrana, mora povećati samopouzdanje u energetici usred napora za razvoj realne ekonomije, rekao je Xi tokom te posjete. Neophodno je da ugalj služi kao glavni izvor energije u dužem vremenskom periodu kako bi se podržala modernizacija zemlje, istakao je predsjednik Kine prilikom inspekcije u Shanxiju u septembru.
Suočene s nedostatkom uglja i električne energije u trećem kvartalu prošle godine, kineske vlasti su povećale proizvodnju energije i obuzdale povećanje cijena kako bi osigurale dovoljno energije za fabrike i podržale ekonomiju. Kina bi trebala konsolidirati temelje za domaću proizvodnju energije, osigurati sigurnost snabdijevanja ugljem i zadržati stabilan rast proizvodnje sirove nafte i prirodnog plina, rekao je Xi obraćajući se na grupnoj studijskoj sjednici Političkog biroa Centralnog komiteta KPK.
Prošle godine, ukupna kineska proizvodnja sirovog uglja porasla je za 4,7 posto u odnosu na prethodnu godinu na 4,07 milijardi tona, a proizvodnja prirodnog gasa porasla je za 8,2 posto u odnosu na prethodnu godinu na 205,3 milijarde kubnih metara.
Ugljični ciljevi
Iako je opskrba ugljem važna za razvoj Kine, čista upotreba uglja je visoko na dnevnom redu jer zemlja ima za cilj da dosegne vrhunac svojih emisija CO2 prije 2030. i postigne neutralnost ugljika prije 2060. godine. Dok je pregledavao elektranu koja ima čistu i efikasnu upotrebu uglja u Shanxiju, Xi je upoznat sa reformskim napretkom koji je postignut u provinciji bogatoj ugljem u energetskoj revoluciji i najnovijim dostignućima lokalnih preduzeća u čistom korišćenju uglja i unapređenju industrije. Pozvao je na ubrzavanje ekoloških i niskougljičnih tehnoloških otkrića i kontinuiranu nadogradnju industrijske strukture kako bi se proaktivno i postojano postigli ciljevi ugljičnog vrhunca i neutralnosti. “Ugljični vrh i neutralnost ugljika nisu nešto što se traži od nas, već nešto što radimo na vlastitu inicijativu”, rekao je Xi, dodajući da se ciljevi ne mogu lako postići, već se moraju odmah uložiti napori.
Tokom septembarske posjete Provinciji Shaanxi, Xi je rekao da industrija uglja treba slijediti zeleni i niskougljični put razvoja, a potrošnju uglja treba transformisati i unaprijediti. Postepeno napuštanje tradicionalnih izvora energije trebalo bi da se zasniva na sigurnoj i pouzdanoj supstituciji novim izvorima energije, rekao je Xi na grupnoj studijskoj sjednici u ponedeljak. Smanjenje emisija nema za cilj smanjenje produktivnosti ili ih uopšte nema, napomenuo je on, ističući da ekonomski razvoj i zelena tranzicija treba da se međusobno pojačavaju. Dok je ekonomski uspon Kine u proteklim decenijama uglavnom bio pokretan ugljem, ova zemlja, sada među najvećim svjetskim investitorima u zelenu energiju, ubrzava prelazak na druge obnovljive izvore energije, uključujući vjetar i solarnu energiju.
Zemlja je formulirala i objavila dokument vrhunskog dizajna za maksimalne emisije ugljika i postizanje neutralnosti ugljika, kao i akcioni plan za vršne emisije ugljika prije 2030. godine. Neophodno je ubrzati razvoj novih izvora energije poput energije vjetra, sunca, biomase i vodika koji imaju razmjere i koristi, koordinirati razvoj hidroenergije i ekološke zaštite, te aktivno razvijati nuklearnu energiju na siguran i uredan način, rekao je Xi na jednoj konferenciji za novinare. Trebalo bi uložiti napore da se poveća udio zelenog i niskougljičnog sektora u kineskoj ekonomiji, uz striktno suzbijanje slijepe ekspanzije energetski intenzivnih, visokih emisija i niskostandardnih projekata, napomenuo je Xi.
Izvor: Fondacija za promociju i razvoj Inicijative “Pojas i put”
“Glas Kine”