Južnoafrički BRICS: Novi korak ka multipolarnom svijetu
Ima značajne simbolike u činjenici da je ovogodišnji, povratnički summit BRICS-a održan u najmanjoj državi ovog saveza, koja se pritom njemu pridružila i posljednja. Južnoafrička Republika je, treba to današnju javnost, konzumente ubrzanog životnog tempa redovno podsjećati, jedna od najtamnijih mrlja zapadne demokratije. Mjesto aparthejda koji je umalo doživio dvadeset i prvo stoljeće. Mjesto dvostrukih standarda, gdje je hipokrizija bijelog čovjeka dostigla zenit a njegova “bijela” civilizacija pokazala potpuno pomračenje.
JAR je danas punopravna članica BRICS-a, multilateralne platforme koju odlikuju impresivni brojevi: Pet država članica čine 40% svjetskog stanovništva, jednu četvrtinu svjetskog bruto društvenog proizvoda, 16% ukupne svjetske trgovine. To su impresivni brojevi koji otkrivaju i da postoji značajna mogućnost unapređenja odnosa država ovog saveza koje, ne treba bježati i to reći, imaju različita društvena uređenja, prošlost, pa i sadašnjost.
Pojedinci, naročito na zapadu, inzistiraju na razlikama koje postoje, izražavajući skepsu u pogledu budućnosti BRICS-a i saradnje između pojedinih država. Također, ističe se antizapadnjaštvo pa i antiamerikanizam kao suština ovog saveza, podsjećajući da je članica saveza i Rusija koja je faktički u ratu sa Zapadom, kao i Indija, koju Zapad računa kao svog saveznika u tom dijelu svijeta. Takve ocjene su promašene, jer da su istinite odnosno da se nalaze u suštini ovog saveza, na BRICS ne bi blagonaklono gledali i saveznici Zapada kao što je Saudijska Arabija, ali i oni koje Zapad proglašava neprijateljima poput Venezuele ili Irana. Istina, razvoj multipolarnog svijeta i institucija poput BRICS-a neminovno dovodi do smanjenja globalnog utjecaja pojedinih država i konkretno Sjedinjenih Država, ali to nije cilj, nego posljedica.
Da li je takav svijet lošiji, kao što nas pokušavaju uvjeriti skeptici? Pogledajmo na primjeru Južnoafričke Republike, zemlje domaćina aktuelnog, petnaestog BRICS-a. Predsjednik Cyril Ramaphosa sa kineskim kolegom, predsjednikom Xi Jinpingom supredsjedavao je Kinesko-afričkim dijalogom lidera. Ove godine Kina i JAR slave 25 godina od uspostavljanja diplomatskih odnosa koji su uspostavljeni nakon apartheida i prvih demokratskih izbora. U prvoj polovini 2023. bilateralna trgovina između dvije države dostigla je 28,25 milijardi američkih dolara, što je povećanje od 11,7% u odnosu na prethodnu godinu, pokazuju zvanični podaci. Kina je 14 godina zaredom najveći trgovinski partner Južne Afrike, dok je Južna Afrika najveći trgovinski partner Kine u Africi 13 uzastopnih godina.
Impresivni su pokazatelji i ako se gleda iz sveafričke perspektive: Kina je 14 godina zaredom najveći trgovinski partner Afrike. Dvije strane su zajedno izgradile i pustili u rad preko 10.000 kilometara željeznice, skoro 100.000 kilometara autoputa i niz važnih infrastrukturnih projekata, uključujući aerodrome, pristaništa, mostove i elektrane. Zato afričke države poput Nigerije ili Etiopije žele pristupiti BRICS-u. I ne samo one, nego i mnoge druge, poput pominjanih rivala sa Bliskog Istoka, ali i države sa najvećom populacijom muslimana – Indonezije, zatim Argentine, itd.
Na 5. samitu održanom 2013. godine, prijedlozi kineske strane su trasirali put BRICS-a ka integrisanju tržišta, višeslojne mreže, povezanosti kopnom, zrakom i morem i većoj kulturnoj razmjeni. Danas je, uz sve globalne izazove koji se reflektuju i na multilateralne institucije i forume kakav je i BRICS, svijet mjesto na kojem se čuju različiti glasovi. Ne mora multipolarna redistribucija moći voditi ka geopolitičkoj galami, kako očekuju zloslutnici. Štaviše, u svijetu prirodnih i društvenih potresa potrebno je povjerenje u strukture i dijalog.
(Faruk Borić, CRI HR)
