bih

Amerikanci spremali ofenzivu na teritorije pod kontrolom VRS: Dokumenti CIA-e otkrivaju tajne strategije Slobodana Miloševića

Agencija CIA otkriva detalje o strategijama i ciljevima Slobodana Miloševića u ratu u Hrvatskoj i BiH

Dokumenti otkrivaju da je, usprkos vojnom porazu Srba u Hrvatskoj, Milošević bio uporan u traženju političkog rješenja za sukob. Njegov glavni motiv bio je ukidanje UN-ovih sankcija koje su ozbiljno ugrožavale njegovu vlast i ekonomiju Srbije. Milošević je želio iskoristiti pregovore kako bi legitimizirao teritorijalne dobitke Srba u Bosni i Hercegovini i možda čak i na području Istoka Hrvatske, kao što je Vukovar.

Amerikanci su smatrali da napredak Hrvatske vojske i Armije BiH predstavlja ozbiljnu prijetnju njegovim planovima, što bi moglo dovesti do vojne intervencije Jugoslavenske armije (VJ) u sukob. Miloševićeva strategija u tom periodu bila je usmjerena na konsolidaciju političke kontrole nad teritorijama koje bi činile buduću "kompaktniju veliku Srbiju".

Odluka da se ne brani krajiške Srbe, kao i kritike upućene liderima Krajine i bosanskih Srba, ukazivale su na to da se Milošević fokusirao na dijelove BiH i Hrvatske koji su mu bili ključni za opstanak režima. "Također je ublažio potencijalno eksplozivnu situaciju s velikim brojem nezadovoljnih srpskih izbjeglica u Srbiji. Vlasti su ih brzo raselile u Vojvodinu, južnu Srbiju i Kosovo, gdje većinski žive Albanci. Prema američkim diplomatskim i drugim izvještajima, srpska policija je ograničila njihovo kretanje u Beogradu - jedinom području u Srbiji gdje se otvoreno protive režimu - i prijeti da će poslati ratno sposobne muškarce izbjeglice na ratišta u Bosni kao sredstvo zastrašivanja", stoji u dokumentu CIA-e.

Prema dokumentima, već 1993. godine, Milošević je bio spreman da većinu okupiranih teritorija u Hrvatskoj prepusti Hrvatskoj u zamjenu za kontrolu nad posavskim koridorom, koji je bio od vitalnog značaja za povezivanje Srbije sa zapadnom Bosnom. CIA je zaključila da je učinio ovo nakon vojnog poraza krajiških Srba kako bi eliminirao ključne političke protivnike, poput Radovana Karadžića.

Prema dokumentu, Milošević je smatrao da je Karadžić odbijanjem mirovnog plana Kontakt grupe omogućio Hrvatskoj da vojno porazi krajiške Srbe. Koristeći kontrolu nad sigurnosnim službama, medijima i visokim vojnim dužnosnicima, Milošević je jačao svoju vlast u Beogradu i ublažavao potencijalno opasnu situaciju sa velikim brojem srpskih izbjeglica u Srbiji.

Dokumenti CIA-e pokazuju da je Milošević bio spreman na prilagodbe u okviru američke mirovne inicijative, posebno ako bi to dovelo do ukidanja sankcija. Vjerovao je da bi Ratko Mladić bio otvoreniji za pregovore nego Karadžić, čiji je čvrst stav bio poznat. Milošević je bio svjestan da je poraz krajiških Srba utjecao na moral bosanskih Srba i da bi Ratko Mladić bio u nemogućnosti održavati dugotrajni rat bez podrške iz Beograda.

Dokumenti također otkrivaju da je Milošević razmatrao mogućnost pregovora o statusu Srba u sektoru Istok u Hrvatskoj, kao i mogućnost odgođene primjene bilo kakvog dogovora. Jedan od ključnih aspekata Miloševićeve strategije, kako se navodi u deklasificiranom dokumentu CIA-e, bio je mogući vojni angažman u slučaju napada hrvatske vojske na južnu Hercegovinu.

Tokom sastanka sa američkim diplomatima 10. augusta 1995. godine, crnogorski predsjednik Momir Bulatović je sugerirao da bi snage Jugoslavenske armije (VJ) stacionirane u Crnoj Gori mogle intervenirati kako bi zaustavile napade u blizini Trebinja. Bulatović je upozorio da bi takvi napadi mogli dovesti do velikog broja izbjeglica u glavni grad Podgoricu, što bi ozbiljno ugrozilo stabilnost u Crnoj Gori.

CIA je procijenila da bi Milošević mogao narediti vojnu intervenciju Jugoslavenske armije ako bi hrvatske ili snage Armije BiH prijetile teritorijima pod kontrolom VRS, kao što su Banja Luka ili posavski koridor. Iako su bili oprezni u vezi sa direktnim vojnim sukobom, deklasificirani dokumenti otkrivaju da je Milošević bio spreman da brani ono što je smatrao vitalnim interesima Srbije. "Beograd bi vjerovatno intervenirao ukoliko bi snage hrvatske ili bosanske vlade prijetile Banja Luci ili blokirale posavski koridor, koji povezuje Srbiju sa zapadnom Bosnom", stoji u dokumentu CIA-e.

Kompletan dokument može se pročitati ovdje.

Iman Bošnjak
Iman Bošnjak se pridružio Udruženju građana „Zašto ne“ kao dio tima Prva smjena u novembru 2019. Prije toga, radio je kao novinar Balkanske Istraživačke Regionalne Mreže BIRN, na regionalnom portalu Balkan Insight, kao dopisnik iz BiH.
[email protected]
Odabrano

Povećan broj putnika na granici: Zadržavanja na prijelazima Gradiška, Kozarska Dubica, Novi Grad i Orašje

18 August 2024

Evropska komisija predstavila ambiciozne planove za modernizaciju transportne infrastrukture do 2050. godine

16 Juli 2024
Oživljavanje tržišta kapitala ključno za rješavanje problema inflacije i koncentracije vlasništva u nekretninama

Oživljavanje tržišta kapitala ključno za rješavanje problema inflacije i koncentracije vlasništva u nekretninama

10 Maj 2024

Sve učestaliji napadi na novinare u Palestini: Izrael optužen za kršenje slobode medija

2 Septembar 2024

Uzbudljiv kraj utakmice: Juventus se vraća iz tri gola zaostatka i dijeli bodove sa Bolognom na tabeli Serije A

21 Maj 2024
MREŽE