EU podržava projekte obnovljivih izvora energije u BiH

To su Elektroprivreda BiH, Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg-Bosne i Elektroprivreda Republike Srpske.

Jedino su Elektroprivreda BiH i Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg-Bosne trenutno aktivni u sektoru vjetroparkova, sa ukupno tri vjetroelektrane u pogonu.

Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg-Bosne upravlja vjetroelektranama Mesihovina i Jelovača, koje se nalaze u blizini Tomislavgrada i imaju ukupnu snagu od 50,6 i 36 megavata, sa godišnjom proizvodnjom od 165,17 i 110 GWh, respektivno. Ove vjetroelektrane su izgrađene 2018. i 2019. godine.

Na početku razgovora, Fahrudin Tanović je istakao kapacitete vjetroparka Podveležje.

"Ova vjetroelektrana ima 15 agregata snage 3.2 megavata, sa ukupno instaliranom snagom od 48 megavata. Godišnja proizvodnja je planirana na 120 GWh, ali mi se trudimo da dostignemo i 130 GWh, što zavisi od brzine vjetra na području Podveležja. Plan Elektroprivrede BiH uključuje izgradnju jednog vjetroparka na Vlašiću, što će biti naš sljedeći projekat koji bi trebao biti završen u bliskoj budućnosti", naglasio je Tanović.

Jedan od važnih detalja u vezi sa novim projektom vjetroelektrane u nadležnosti Elektroprivrede BiH je da će vjetropark na Vlašiću imati snagu od 50 MW. Prema nacionalnim strategijama za obnovljive izvore energije, ovo postrojenje, koje će se sastojati od 18 vjetroagregata povezanih sa nacionalnom energetskom mrežom, očekuje se da će godišnje proizvoditi 115 GWh električne energije. To je ekvivalentno potrošnji energije 20,000 domaćinstava i smanjiće emisiju CO2 za 140,000 tona godišnje. Ovaj projekt ne samo da doprinosi ciljevima zemlje u vezi sa obnovljivim izvorima energije i smanjivanjem zavisnosti od fosilnih goriva, već podržava i prelazak na ekonomiju sa niskom emisijom ugljen-dioksida i podstiče održivi razvoj. Projekt je prepoznat kao Flagship 4 - Obnovljiva energija u EU ekonomskom i investicionom planu. EU je dodijelila bespovratna sredstva u iznosu od preko 21.8 miliona eura, a Evropska investiciona banka je odobrila povoljan kredit od 36 miliona eura. U okviru Evropske unije postoji značajan program za postepeni prelazak na obnovljive izvore energije. Ciljevi EU su da do 2030. godine najmanje 42.5 posto ukupne proizvodnje električne energije dolazi iz obnovljivih izvora. Posljednji podaci pokazuju da je 23 posto električne energije poteklo iz obnovljivih izvora u EU 2022. godine.

Kada je riječ o ciljevima za BiH, Tanović ističe da Elektroprivreda BiH ima plan za povećanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora.

"Elektroprivreda BiH je napravila plan razvoja do 2050. godine, koji predviđa smjer u kojem će se kretati proizvodni portfolio. U tom smislu, planiramo postepeno gašenje termoelektrana i povećanje proizvodnje iz obnovljivih izvora. Važno je napomenuti da je proizvodnja iz obnovljivih izvora tzv. nekontrolisana ili neupravljiva, što može biti problem za elektroenergetski sistem. Ako uslovi nisu pogodni, proizvodnja iz obnovljivih izvora se smanjuje, zbog čega i dalje moramo imati tradicionalne izvore energije kao što su termoelektrane, iako idemo u smjeru njihovog gašenja. Već smo ugasili četiri bloka po 32 megavata u Termoelektrani Kakanj i dva bloka po 32 megavata u Tuzli, a krajem prošle godine ugasili smo jedan blok od 100 megavata u Tuzli. Planiramo zadržati u pogonu samo one blokove koji će osigurati stabilnu proizvodnju električne energije, što je oko 50 posto udjela u proizvodnji. Trenutno, udio proizvodnje iz obnovljivih izvora energije je oko 25 do 30 posto zavisno od vremenskih uslova", izjavio je Tanović.

"Vjetropark Podveležje je finansiran od strane KFW-a, a kada je riječ o drugim obnovljivim izvorima energije, plan Elektroprivrede BiH je da se svi projekti u ovoj oblasti finansiraju od strane Evropske unije, EBRD-a, Evropske investicione banke, KFW-a i drugih međunarodnih institucija koje su zainteresovane za investiranje u obnovljive izvore energije. Mi nećemo koristiti vlastita sredstva osim u onoj mjeri u kojoj to traži kreditor. Nedavno smo potpisali ugovor sa EBRD-om za izgradnju solarnih elektrana Gračanica I i Gračanica II, uz kredit jedne komercijalne banke", dodao je Fahrudin Tanović za naš medij.