Safeta Biševac: Erdogan ponovo u Sarajevu

29 Apr 2018
Tayip Erdoan
Vrijeme čitanja: 3 min

Prema novom Ustavu usvojenom na prošlogodišnjem referendumu tankom većinom od 51 odsto, izbori za novi parlament i predsjednika, koji dobija veća ovlašćenja, trebalo je da budu održani tek u novembru 2019. Erdogan je raspisivanje prijevremenih izbora objasnio dešavanjima u Siriji i regionu, kao i potrebi da Turska snažnije odgovori na predstojeće izazove. Mnogi smatraju da je Erdogan izabrao pravi trenutak za izbore i iz ekonomskih razloga. Iako turska ekonomija nastavlja da bilježi značajan rast, ekonomisti smatraju da je, zbog sve većeg deficita i slabije lire, u velikoj opasnosti od mogućih lomova. Ukoliko ekonomija upadne u veće probleme, 2019. nije baš zgodna za izbore.

Uz to, prijevremeni izbori raspisani već za jun, znače i ekspresnu kampanju za koju turska opozicija, čini se, nije spremna. „U ovoj zemlji za dva mjeseca ni svadbu ne možeš da organizuješ, a kamoli izbore“, reakcija je jednog Turčina na tviteru. Uz to, kampanja će se djelimično poklopiti sa Ramazanom, mjesecom posta, koji počinje sredinom maja, što će Erdogan, poznat kao odani vjernik sigurno uspjeti da iskoristi.

Tursku opoziciju, uz vodeću Republikansko narodnu partiju (CHP), sekularnu, socijaldemokratsku, koju je osnovao Ataturk, čine i novoformirana Dobra partija (IYI), nacionalistička i desničarska, nastala odvajanjem od Nacionalističkog pokreta (MHP), koji je riješio da sklopi koaliciju s Erdoganom, Narodno demokratska (HDP), prokurdska i liberalna, kao i nekoliko vanparlamentarnih, među kojima Partija sreće (SP) i Demokratska (DP). Partija sreće je inicirala zanimljiv predlog da bivši predsednik i jedan od osnivača AKP Abdulah Gul bude zajednički predsjednički kandidat opozicije, ali je ideja propala. Ni Gul, koji je kritikovao pojedine poteze AKP, nije rekao da li bi se kandidovao protiv svog prijatelja Erdogana. Mogućnost Gulovog kandidovanja ostala je tako tek zanimljiva epizoda. Opozicione partije bore se za obaranje Erdogana i AKP s vlasti, na kojoj se nalaze već skoro 16 godina, ali za sada ne uspijevaju da nađu način kako to da i učine. Svako ko ode u Tursku ili razgovara s Turcima, može primetiti oštru polarizaciju za i protiv Erdogana. Prošlogodišnji referendum o promjeni Ustava pokazao je da se značajan procenat Turaka ne slaže sa Erdoganovim načinom vođenja države, ali opozicija nikako da kapitalizuje to nezadovoljstvo i pretoči u izbornu pobjedu. Ako poredimo tursku i srpsku opoziciju vidjećemo dosta sličnosti. Obje su suočene sa čvrstom vlašću i liderom, a njihov odgovor je više nego mlak i dezorganizovan.

Za razliku od turske opozicije, koja se tek dogovara šta joj je činiti i u koliko kolona će izaći na izbore, pri čemu je mogućnost izlaska sa zajedničkim predsjedničkim kandidatom već propala, (čime takođe podsjeća na srpsku opoziciju), AKP je već aktivirala svoju stranačku mašineriju. Erdogan je iznenadio i odlukom da predizbornu kampanju počne u Izmiru, bastionu opozicione CHP. Zašto baš Izmir? Vjerovatno da veličanstvenim i grandioznim skupom pokaže da je ozbiljan u namjeri da zabilježi još jednu u nizu izbornih pobjeda. AKP i Erdogan u Turskoj dobijaju izbore od 2002.godine. Za razliku od nekih ranijih, ove godine kampanju neće moći da vodi u dijelu zapadnih država. Glasovi višemilionske turske dijaspore mogu biti značajni u politički polarizovanoj situaciji i ranijih godina AKP je držala predizborne skupove u pojedinim zemljama. Holandija, Austrija i Njemačka su već saopštile da neće dozvoliti Erdoganove skupove, mada će naravno biti organizovano glasanje turske dijaspore.

Razlozi za ovakvu odluku su dvostruki-politički i bezbjedonosni. Ove zemlje žestoko kritikuju Erdogana, a predizborni skupovi AKP bi mogli da predstavljaju značajan bezbjedonosni problem. Turski lider je ipak pošto-poto odlučio da organizuje predizborni skup u nekoj evropskoj zemlji. Kako piše provladin Jeni šafak, izbor je pao na glavni grad BiH -Sarajevo. Turski mediji javljaju da će AKP u Sarajevu 20.maja održati predizborni skup u zatvorenom prostoru, kome će, uz vrh stranke, prisustvovati i hiljade pristalica iz više evropskih država. Zašto baš Sarajevo? Da li će ovaj skup izazvati nacionalne turbulencije u BiH i regionu? AKP i dvije SDA, u BiH i Sandžaku, imaju sporazume o stranačkoj saradnji, te je skup u Sarajevu, bez obzira ko može biti zvaničan organizator, logično rješenje. Uz to, historijske i vjerske veze Turaka i Bošnjaka, Turske i BiH, Sarajevo čine pogodnom destinacijom. Tu su i praktični razlozi, ovakav skup odgovara AKP i zbog turskih birača bošnjačkog porijekla, za koje se inače smatra da više naginju opoziciji, ali i Izetbegovićevoj SDA, koja oktobarske izbore dočekuje poljuljana skandalima i podjelama.

Zvaničnici u BiH nisu potvrdili da će predizborni skup AKP biti organizivan u Sarajevu. Za sada, niko o tome ništa zvanično ne zna. Čini se da bi mnogi u Sarajevu rado izbjegli Erdoganov skup, jer znaju kakve bi to reakcije na Zapadu moglo izazvati. Kada je Erdogan srdačno dočekan prošle godine u Beogradu, na društvenim mrežama su pojedini Bošnjaci iz BiH komentarisali-“Da je neki naš ministar pjevao Erdoganu na uvce kao što je Dačić, odmah bi sve nas proglasili za džihadiste i islamske fundamentaliste“. Najvažnije je ipak pitanje, da li bi iko u BiH mogao da zabrani skup pristalica Erdogana? Dodik na Putinovoj inauguraciji 7.maja, Erdogan u Sarajevu 20. Zapad će se na to sigurno mrštiti. Sve već viđeno.

Tekst preuzet sa Demostata

VEZANI ČLANCI