Esmir Hajdarpašić: Odliv mozgova i kako zaustaviti pogubni trend?

03 Feb 2020
Vrijeme čitanja: 3 min

Britanski The Economist je proteklih dana objavio infografik na kojem su prikazane države sa najvećim brojem slučajeva tzv. Brain drain-a, odnosno fenomena kod nas nazvanog „odliv mozgova.“ Brain drain, odnosno odliv mozgova, se stručno definira kao društveni fenomen u kojem visokoobrazovani i visokokvalifikovani radnici napuštaju određenu zemlju.[1] Podaci, koje je The Economist koristio, preuzeti su iz Izvještaja Svjetskog ekonomskog foruma o globalnoj konkurentnosti iz 2018. godine. Prema tim podacima, Bosna i Hercegovina zauzima treće mjesto na svijetu, a jedine dvije zemlje gore od naše su Haiti i Venecuela. Na infografiku je prikazano 10 najgorih zemalja, a zanimljivo je uočiti da ih je čak 4 iz bivše Jugoslavije. Pored BiH, tu su još Hrvatska (4.), Makedonija (8.) i Srbija (10.).

Kao glavni uzročnici za fenomen odliva mozgova uzimaju se potraga za zaposlenjem ili bolje plaćenim zaposlenjem, politička nestabilnost ili općenito potraga za boljim životom. Pri tome se faktori mogu podijeliti u dvije glavne grupe. S jedne strane, tu su negativni faktori države koju se napušta. Pored nezaposlenosti i političke nestabilnosti, drugi negativni faktori, koje bi se moglo uvrstiti u ovu grupu jesu loše plaćeni poslovi, generalna ekonomska nerazvijenost, infrastrukturalna nerazvijenost, nedostatak slobode unutar društva i tome slično. S druge strane, sve ove okolnosti, ali određene u pozitivnom (bolje plaćeni poslovi, razvijena ekonomija i infrastruktura, više mogućnosti i veće slobode države itd) predstavljaju pozitivne faktore države u koju ljudi žele ući i u kojoj se žele privremeno ili zauvijek nastaniti.

Svjesni smo da Bosna i Hercegovina gotovo da, nažalost, ispunjava sve negativne faktore koji prisiljavaju naše, pretežito mlado, stanovništvo na odlazak. Stoga, uz sve alarmantne podatke o demografskoj katastrofi kroz koju prolazimo, postavlja se pitanje kako spriječiti fenomen odliva mozgova? Autor ovog teksta smatra da se borba protiv opisanog fenomena vodi u tri ključne sfere: pravna, ekonomska i obrazovna.

Sa pravnog aspekta, odnosno posmatrano iz perspektive vladavine prava, Bosna i Hercegovina djeluje kao država u kojoj se zakoni donose reda radi i s ciljem ispunjavanja obaveza na putu euro-atlantskih integracija. Naš sistem „krasi“ tehnokratski i formalistički pristup provedbi zakonodavnih odredbi, a takav pristup omogućava zloupotrebe. U takvom sistemu do apsurdnosti se dovodi „slovo zakona“ bez da se istovremeno posmatra „duh zakona“, odnosno namjera zakonodavca i razlozi zbog kojih je određena zakonska odredba upravo tako napisana. Stoga ne čudi da se brojne malverzacije na koje se ukazuje, od nepotističkog zapošljavanja do zloupotreba tendera, uvijek od strane učesnika tih procesa opiše kao proces koji je obavljen „po zakonu.“ Posljedično tome, i javne institucije običnom građaninu djeluju otuđeno i nepristupačno, a povjerenje u iste je gotovo nepostojeće. Zato je potrebno da se odmaknemo od birokratskog labirinta i države u kojoj se kriminalne privatizacije, otimanje državne imovine i zloupotrebe budžetskih sredstava dešavaju „po zakonu.“ Takvo što se, pak, može postići isključiv na način da u parlamentarne klupe na svim nivoima, mjesta zauzmu politički predstavnici građan koji će se, prilikom donošenja zakona, voditi interesima šire društvene zajednice i građana. Također, potrebno je da u javne institucije zaposlenje pronađu osobe koje su svjesne toga da institucije države treba da služe građanima u zaštiti njihovih prava i interesa, a ne da je birokratska mašinerija, kakva je sada, sama sebi svrha i služi za masovno zapošljavanje kadrova političkih stranaka i članova njihovih rodbina.

U kontekstu ekonomskog, prije svega je potrebno da se pristupi sistematskom rješavanju i borbi protiv nezaposlenosti. Nedostatak mogućnosti zapošljavanja je, u pogledu fenomena odliva mozgova, ključni razlog odlaska stanovništva za napuštanje matične države. Potrebna nam je jedna sasvim nova porezna politika koja će za cilj imati prevashodno rasterećenje ekonomije i omogućavanje njenog razvoja. Krajnje je vrijeme da se raskine sa državom čija se porezna politika svodi na isključivo povećanje nameta, poreza i generalno troškova života. U tom smislu, Bosni i Hercegovini je potreban svojevrstan ekonomski šok, a o čemu stručna lica sve češće pišu detaljne analize.[2] Također, krajnje je vrijeme da se država uhvati u koštac sa problemima nepoštivanja radničkih prava, veoma loše plaćenih poslova, neuplaćivanja doprinosa itd.

Ukoliko država ostaje bez visokoobrazovanog i visokokvalifikovanog stanovništva, a u datom trenutku nije u mogućnosti odlazak tih ljudi spriječiti, onda se sasvim logičnim nameće da je nužno stvarati dodatnu takvu radnu snagu. U tom smislu, nužno je da se dogode značajne reforme obrazovanja koje će za posljedicu imati savremen, kvalitetan i široko dostupan obrazovni sistem, od osnovnog do visokog. Pri tome, pored većeg ulaganja u obrazovni sistem, važno je omogućiti pristup kvalitetnom obrazovanju što većem broju stanovnika. Stoga je potrebno istovremeno da se troškovi obrazovanja znatno smanje, sa dugoročnom vizijom potpuno besplatnog školovanja.

Naposlijetku, čini se kako je našem društvu potrebna transformacija svijesti. Važno je da shvatimo da se nalazimo u opštoj društvenoj krizi, te da svako od nas treba dati svoj doprinos razvoju društva kao cjeline. Pri tome je nužno da se značajno poveća participacija svakog od nas u javnoj sferi, potrebno je da skupa stanemo u zaštitu javnog interesa, u zaštitu naše okoline i naših prava i sloboda. Ukoliko se sami ne organizujemo na sve moguće načine, ne samo da nećemo uspjeti spriječiti fenomen odliva mozgova već je upitno da li ćemo države i društva uskoro uopšte i imati.

 

[1] https://study.com/academy/lesson/what-is-brain-drain-in-economics-definition-causes-effects-examples.html

[2] https://www.6yka.com/novosti/ovo-moramo-uraditi-odmah-pitali-smo-strucnjake-i-profesore-sta-nam-je-ciniti-dvije-politicke-mjere-a-onda-sok-terapija-oni-imaju-rjesenje

VEZANI ČLANCI

FACEBOOK